Hastahana park - Inicijativa za zaustavljanje izmještanja parka Hastahana

Inicijativa Hastahana Park odgovorila guverneru CBBiH: Potrebe građana mu nisu prioritet

U Rubrici "Dva u jedan" objavljujemo reakciju grupe građana okupljene oko inicijative "Hastahana park", na intervju guvernera Centralne banke BiH, te sam intervju koji je bio povod tog reagovanja.

Za njih je intervju, kako su saopćili, savršen uvid u odnos najviših državnih funkcionera prema građanima kojima navodno služe. Naveli su da ih oni smatraju budalama i neprijateljima.”Gospodin Softić od čitalaca traži da vjeruju njemu, a ne vlastitim očima, ušima i stvarnom iskustvu”, ocijenili su.

Istakli su da se Softić biranim riječima obratio javnosti.

“Biranim riječima kao da poručuje: pa šta ako se u borbi za građevinsku parcelu u parku moralo posegnuti za uvredama, prijetnjama, kršenjem propisa? Taj posao je obavio neko drugi, a banka se stabilno i s integritetom može pretvarati da je bilo sve po zakonu”, mišljenja su.

“Gospodin Softić tako kaže da je CB iskazao interes za kupovinu parcele u Hastahani tek kada je Općina Centar izmijenila svoj regulacioni plan i predvidjela mogućnost gradnje na toj lokaciji. Istina je, kaže guverner, da je banka godinama intenzivno tragala za podobnom lokacijom za svoju novogradnju i da su se pri tome sa svojim zahtjevom obraćali većem broju općinskih administracija”, ukazali su.

Kako da park nije imao nedostatke?

Pitaju se kako da ovaj park nije imao nedostataka.

“Svaka lokacija koju su razmatrali, osim one u centru Sarajeva, u parku Hastahana, ‘imala je neki nedostatak’. Banka ‘ni na koji način nije utjecala na izmjene regulacionih planova’, naprosto im se posrećilo da je Općina Centar, uprkos protivljenju lokalnog stanovništva, parkovsku površinu prenamijenila za izgradnju poslovnog objekta”, naveli su.

Poručili su Softiću da mu uopće nije prioritet kakve su potrebe građana.

“Gospodinu Softiću je ‘logično’ da o korištenju javnih prostora u centru grada ne trebaju odlučivati građani, pa kaže: ‘Očekivano je da jedna institucija od državnog značaja bude zainteresovana za taj prostor’. Ali, uzalud je nedokaznim građanima govoriti da lokacije u ‘jezgru glavnog grada’ nisu mjesta za parkove. Za gospodina Softića, jedino relevantno pitanje jeste da li prioritet u njihovom korištenju treba dati institucijama ili privatnim investitorima. Valjda se podrazumijeva da građani i njihove potrebe nisu i ne trebaju biti prioritet”, potcrtali su.

“Građanima su prijetili, vrijeđali i lagali ih”

Napomenuli su da se građanima prijetilo da bi se omogućila gradnja zgrade CB.

“Nažalost, građane se po slovu zakona mora pitati kako žele raspolagati javnom imovinom, ali općinska administracija bila je na visini zadatka i dokazala da se ta prepreka može zaobići. Građanima su morali prijetiti, vrijeđati ih, lagati im, ali u konačnici su oslobodili prostor u parku za CB”, naglasili su.

Prijedlog građana za uređenje Hastahane (Foto: Hastahana Park)
Prijedlog građana za uređenje Hastahane (Foto: Hastahana Park)

U ovoj građanskoj inicijativi smatraju da ova institucija podržava svaki oblik aktivizma i borbe građana za njihova prava, kako je rekao Softić, osim ako takav aktivizam i borba ne utječu na planove banke.

“A ako utječu, onda u njima sigurno učestvuju osobe s ‘lošom namjerom’ jer niko dobronamjeran ne može očekivati da u parku bude park, a ne poslovna građevina”, dodali su.

Anketa Asocijacije arhitekata Bosne i Hercegovine

Pozvali su se i na anketu Asocijacije arhitekata Bosne i Hercegovine.

“Gospodin Softić poručuje da je namjera banke ‘jasna i definisana kupoprodajnim ugovorom, a to je isključivo gradnja zgrade za naše potrebe’. Asocijacija arhitekata u Bosni i Hercegovini svojevremeno je provela anketu među svojim članovima i 96,9 posto od 970 učesnika ankete reklo je da se ne slaže s odlukom da se na mjestu parka Hastahana dozvoli izgradnja objekta. Ali, to nije bitno jer su tri ’eminentna stručnjaka iz prakse’ koje je banka angažovala odabrala ‘najbolje građevinsko rješenje i to se pokazalo kao dobitna kombinacija'”, saopćili su.

Također su guverneru banke poručili da je još preostalo da ih prozove državnim neprijateljima.

“Guverner Softić kategorično tvrdi da građani šire ‘spinove, priče, špekulacije, (plasiraju) netačne informacije’. Ostalo je samo da nas i on proglasi državnim neprijateljima. Centralna banka se, implicira guverner, ne služi prljavim trikovima. Prilikom predstavljanja odabranog projekta, svoju buduću poslovnu zgradu prikazali su u okruženju višegodišnjih stabala, uređenih staza za šetnju, lijepih klupa, ne zato da bi na slikama izgledao prihvatljivije već zato što nude ‘ideje'”, istakli su.

Ne vjeruju prikazanom idejnom rješenju

Ne vjeruju da će park biti onakav kakav je predstavljen prije nekoliko dana.

“Guverner CB tvrdi da su njihovi napori od početka bili usmjereni ka tome da nova građevina ‘bude u potpunosti uklopljena u cjelokupni ambijent’ Hastahane. Valjda zato što trenutni ambijent baš i nije pretjerano privlačan, a građevina ga sama po sebi neće učiniti ništa prijatnijim, za potrebe predstavljanja odabranog rješenja nacrtali su ljepši ambijent. Ali guverner izričito kaže da taj ljepši ambijent ne namjeravaju osigurati u praksi. Banci su dovoljne slike za javnu promociju poslovnog objekta, a uređenje okolne parkovske površine, po riječima guvernera Softića, zavisi od spremnosti općinskih vlasti da mu se posvete. Naravno, ako se u budućnosti pojavi neki novi investitor, neka nova institucija za čiju novu zgradu (ili podzemnu garažu) će biti podoban isključivo prostor u Hastahani ili nekom drugom parku, uvijek se mogu pozvati na presedan prenamjene parkovske površine u građevinsku kako bi se, navodno sasvim slučajno, izašlo u susret banci”, naglasili su.

Pitanja za guvernera

Postavili su Softiću i nekoliko pitanja.

“Na kraju, guverneru Softiću postavili bismo nekoliko pitanja kojih se novinari, nažalost, nisu sjetili:

  • Da li je i kada bio upoznat sa činjenicom da se stručna javnosti i stanovnici Marijin Dvora i šire okoline protive izuzimanju dijela parka, njegovoj prenamjeni u građevinsko zemljište i prodaji Centralnoj banci?
  • Da li je odluka Centralne banke da to zemljište ipak kupi za potrebe gradnje svoje nove poslovne zgrade u duhu guvernerove poruke ‘stabilnost, povjerenje i integritet u svemu što radimo’?
  • Da li je građansko društvo u kakvom guverner želi živjeti ono u kojem se građane ne pita na koji način žele raspolagati javnim prostorom i javnim novcem? Ili u kojem ih se pita da bi se zadovoljila forma, ali ako daju pogrešan odgovor na postavljeno pitanje onda im se zaprijeti silovanjem, kaže im se da se okupaju ili smršaju, proglasi ih se ratnim zločincima?
  • Koje su to konkretne karakteristike koje Hastahanu čine jedinom lokacijom u gradu koja nema nikakvih nedostataka ‘s aspekta poslovanja centralnog bankarstva’?
  • Koji procenat ukupne površine Hastahane zauzima parcela u vlasništvu Centralne banke?”, istakli su u građanskoj Inicijativi Hastahana Park.

(B.R., Klix, 14.03.2021.)

POVOD ZA REAGOVANJE GRAĐANSKE INICIJATIVE HASTAHANA PARK – INTERVJU GUVERNERA CB BIH: 

Guverner Senad Softić o građevini Centralne banke u Hastahani: Najveći smo zagovornici parka

Guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine Senad Softić je u intervjuu za Klix.ba govorio o planu da naprave građevinu u dijelu sarajevskog parka Hastahana.

Obrazložio je zašto su odlučili da građevina bude na spomenutoj lokaciji i osvrnuo se na brojne glasine o ovom projektu.

Tema razgovora sa Softićem je bio izbor arhitektonskog rješenja koje je predstavljeno ove sedmice. Komentarisao je protivljenje dijela građana i političara ovom projektu.

Odgovorio je na pitanje šta bi moglo značiti ako se Hastahana proglasi nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Guverner Centralne banke je ukazao i na najznačajnije detalje ove građevine i naveo kako će se njome doprinijeti lokalnoj zajednici, tj. Općini Centar.

Kako je Centralna banka Bosne i Hercegovine došla na ideju kupovine parcele na lokalitetu Hastahana?

Plan za osiguravanje adekvatnog prostora predviđen je Strateškim planom Centralne banke za period od 2016. do 2021. godine, kojim je banka definisala cilj da, u svrhu efikasnog i sigurnog poslovanja i administracije, osigura odgovarajuće poslovne prostore za sve svoje organizacione jedinice.

Od tada smo intenzivno radili na pronalasku adekvatne lokacije za gradnju. Međutim, svaka od potencijalnih lokacija, s aspekta poslovanja centralnog bankarstva, imala je neki nedostatak. U momentu kada je Općina Centar izmijenila svoj regulacioni plan i predvidjela mogućnost gradnje jedne ovakve građevine u Kranjčevićevoj ulici, mi smo iskazali interes za navedeno i dostavili općini svoje pismo namjere.

Nakon toga su uslijedile aktivnosti na potpisivanju ugovora, plaćanju kupoprodajne cijene, naknade na ime rente i u konačnici je Centralna banka uknjižena kao vlasnik predmetnog zemljišta 1/1. CB je korisnik zgrade u ulici Maršala Tita 25, koja je u državnom vlasništvu, a ujedno je i nacionalni spomenik, te je vlasnik zgrade u ulici Mehmeda Spahe 3, koja također, većim dijelom, pripada Centralnom uredu CB-a, dok vrlo mali dio prostora (skoro 10 posto) predstavlja prostor koji koristi Glavna jedinica Sarajevo (uključujući i prostorije od posebnog značaja).

Glavna jedinica Sarajevo drži račune rezervi najvećeg broja banaka u Bosni i Hercegovini preko kojih se vrše poravnanja svih plaćanja građana i pravnih osoba, te obavlja gotovinske transakcije. Neophodno nam je osiguranje adekvatnog prostora za ove procese koji su od značaja za budućnost poslovanja CB.

“Nismo utjecali na izmjene regulacionog plana”

Pojavljivale su se špekulacije u vezi s ovim projektom, od povezivanja banke s usvajanjem regulacionog plana do namjere daljnje prodaje. Šta je ustvari istina od svega toga?

Nije tajna da smo se u potrazi za odgovarajućom lokacijom, u prethodnim godinama obraćali većem broju općinskih administracija u Sarajevu takvim zahtjevom. Moguće da je to bio logičan razlog povezivanja banke s ovom lokacijom i očekivano je da jedna institucija od državnog značaja bude zainteresovana za taj prostor.

Smatramo da lokacija u jezgru glavnog grada jeste mjesto za institucije poput CB, po uzoru na sve centralne banke u Evropi i svijetu. Svakako bi trebala imati prioritet ispred privatnih investitora.

Centralna banka ni na koji način nije utjecala na izmjene regulacionog plana.

Namjera banke također je jasna i definisana kupoprodajnim ugovorom, a to je isključivo gradnja zgrade za naše potrebe. Nikada kod CB nije bilo govora o daljnjoj prodaji zemlje, niti građevine, a naročito ne onog dijela koji se gradi iznad zemlje i to i ovim putem oštro demantujemo.

Poslovni procesi CB, sa sigurnosnih aspekata, ne mogu biti organizovani s bilo kim pod istim krovom. To su špekulacije koje su se plasirale i proširile u neformalnim grupama unutar lokalne zajednice, bez ijednog argumenta koji ide u prilog takvim tvrdnjama.

Idejno rješenje zgrade Centralne banke u Hastahani (Foto: Centralna banka BiH)
Idejno rješenje zgrade Centralne banke u Hastahani (Foto: Centralna banka BiH)

Ista je situacija i s tvrdnjama o podizanju zida oko buduće građevine banke, vojnim i policijskim službenicima koji će osiguravati zgradu itd. To govori, zapravo, u prilog tome da su takve informacije plasirane s lošom namjerom, ali mislim da ćemo vremenom pokazati da to nikada nije bio dio naših planova.

I samo idejno rješenje jasno ukazuje na opredjeljenje CB da izgradi reprezentativnu građevinu, uz apsolutno uvažavanje lokaliteta na kojem se nalazi. Naši građani i sada normalno koriste dostupne javne površine u blizini zgrada CB u Sarajevu i Bosni i Hercegovini.

“Idejno rješenje izabrali eminentni stručnjaci”

Kako je protekao izbor idejnog rješenja?

Idejno rješenje izabrano je nakon provedenog postupka javne nabavke, odnosno konkursa za izradu idejnog rješenja koji je bio javno objavljen preko portala e-nabavke. Važno je naglasiti da su svi radovi do momenta donošenja konačne odluke komisije bili anonimni, a tek po odabiru je izvršeno uparivanje šifri pod kojim su radovi dostavljeni s njihovim autorima.

Također, većinski dio komisije predstavljali su eminentni stručnjaci iz prakse koje smo angažovali izvan banke kako bismo dobili najbolje rješenje i to se pokazalo kao dobitna kombinacija. Pobjedničko rješenje potpisuje Grupa ARH d.o.o. iz Sarajeva. O cjelokupnom postupku javnost je, u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, pravovremeno obaviještena i svi relevantni dokumenti su objavljeni na našoj web stranici.

Naši zahtjevi su od početka bili usmjereni ka tome da ta građevina bude u potpunosti uklopljena u cjelokupan ambijent, zato je i njen odabir trajao tako dugo i mislim da je rezultat odličan. S druge strane, taj vremenski period, na koji nismo mogli utjecati zbog zakonski definisanih procedura i rokova, nas je na neki način i koštao nezadovoljstva koje je danas prisutno kod dijela građana, ali se nadamo da ćemo i to uspjeti popraviti, te to nezadovoljstvo minimizirati konkretnim djelovanjima i argumentima.

Naime, od kupovine zemljišta do odabira idejnog rješenja prošlo je nešto više od godinu i nažalost taj period je otvorio mogućnosti za razne spinove, priče, špekulacije, plasiranje netačnih informacija itd. U tom dijelu ima i odgovornosti CB i žao nam je da je komunikacija otišla u pogrešnom smjeru jer u medijskom smislu nismo bili značajnije prisutni, ali smo nestrpljivo čekali trenutak da javnosti predstavimo izabrani projekt.

“Neće biti preprodaje, niti gradnje zidova oko zgrade”

Jeste li upoznati o djelovanju neformalne grupe građana i dijela općinskih vijećnika koji se žustro protive ovom projektu?

Naravno, o djelovanju i stavovima grupe građana okupljene oko Inicijative Hastahana smo upoznati i želimo jasno istaći da podržavamo svaki oblik aktivizma i borbe građana za njihova prava. Međutim, mi u banci smo sigurni da veliki broj ljudi iz lokalne zajednice ima negativan stav prema ovom projektu upravo iz razloga što su im kroz duži vremenski period plasirane netačne informacije.

Ako jednoj mladoj majci, tinejdžeru koji ima potrebu za sportsko-rekreativnim sadržajem ili stanovniku Kranjčevićeve koji šeta sa psom kažete da taj prostor više neće biti namijenjen njima i da će biti opasan zidovima i prepun specijalaca koji čuvaju prostor, sasvim logično je očekivati da će oni biti žustri protivnici takve gradnje. Svi bismo bili, uključujući i mene lično.

Stoga, želim jasno poslati poruku da takvi planovi nisu nikada bili dio naših ideja. Cjelokupan lokalitet osmišljen je da poboljša kvalitet života kompletne lokalne zajednice i ako općinske vlasti budu spremne da se posvete uređenju parkovske površine, iskoriste na najbolji način ponuđene ideje i ako uspostavimo adekvatnu saradnju, ne postoji više nijedan objektivan razlog zašto bi neko bio protiv.

S Inicijativom građana Hastahana ostvarili smo i direktan kontakt te smo odgovarali na sve njihove upite koje smo dobili, pružali smo informacije koje su nam u tom trenutku bile dostupne, ali je npr. indikativno da ova inicijativa građana na svojoj Facebook stranici nije objavila jedan od posljednjih odgovora koje je dobila od banke, a koji sadrži odgovore na mnoga njihova pitanja i dileme, iako su to najavljivali. Odgovor se može pronaći i na našoj web stranici.

S pravom se pitamo da li bi ta objava i odgovori koje smo dali utjecali na broj prikupljenih potpisa građana kojima se želi inicirati donošenje odluke o poništenju regulacionog plana i kome je zapravo to u interesu?

Ne vidimo nijedan razuman razlog zbog kojeg bi općina donijela tako nesmotrenu odluku i trpjela veliku štetu, jer naš projekt nije okrenut protiv građana, naprotiv.

Potrebno je da javnost zna da je CB uložio veliki trud, finansije i vrijeme da dođe do ove faze projekta i apsolutno nam je, čak i hipotetički, neprihvatljiva bilo kakva promjena lokacije, a naročito sporazumni raskid ugovora.

Za sporazumni raskid potrebna je saglasnost obje ugovorne strane. CB je svoje ugovorne obaveze u potpunosti i pravovremeno izvršio i nemamo razloga za raskid ugovora. S druge strane, ukoliko se i pojave neke prepreke, u tom slučaju radi se o neizvršavanju ugovornih obaveza kod Općine Centar. Tada bi odštetni zahtjev, pored iznosa plaćene kupoprodajne cijene i rente za građevinsko zemljište, sigurno bio izuzetno visok.

S tim u vezi, ne vidim da bi bilo ko podržao takve prijedloge, jer njihova realizacija nikome ne ide u korist, pa ni lokalnoj zajednici. Takve prijedloge smatram, u najmanju ruku, neozbiljnim.

I pored toga, to zemljište bi i dalje bilo vlasništvo CB, na kojem se hipotetički ne bi smjelo ništa graditi. Da li onda želimo da Hastahana i narednih 20 godina izgleda ovako kako danas izgleda, osim onih dvadesetak dana kada se tu održavaju novogodišnje manifestacije i praznični marketi?

Objekat CB bit će vlasništvo institucije Bosne i Hercegovine. Opasne su i neargumentovane teze o navodnom otimanju zemlje od građana i kao takve su nam neprihvatljive. Ovakav lokalni narativ nije primjeren dijalogu u građanskom društvu, u kakvom svi želimo živjeti.

CB je državna institucija i u svemu što radimo, pa tako i u ovom projektu na prvom mjestu su nam integritet i povjerenje građana.

“Imamo dobrih ideja”

Govorilo se i o proglašenju ove lokacije nacionalnim spomenikom. O čemu se tačno radi?

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine je krajem prošle godine odlučila da historijski urbani krajolik Sarajeva proglasi nacionalnim spomenikom, pri čemu konkretno parcela u vlasništvu CB nije obuhvaćena tom odlukom.

Iako je sama odluka i među strukom još uvijek predmet rasprava i kao takva je poprilično nejasna, moramo naglasiti da ta činjenica nama nije sporna i da ćemo ispoštovati sve odluke nadležnih institucija. Ako postoji ijedan primjer dobrog domaćina kada je u pitanju briga o nacionalnim spomenicima, onda je to CB.

Naša zgrada u ulici Maršala Tita je također nacionalni spomenik, ujedno u njoj se nalaze i pokretna dobra koja uživaju isti taj tretman. Mi godinama uspješno vodimo brigu o ovom zdanju u centru grada. Nedavno je urađena kompletna restauracija kipova na ulazu u zgradu, koja je trajala više mjeseci, a stepenište je zamijenjeno na način da smo uspjeli nabaviti originalni kamen kojim su napravljene prve stepenice ove građevine.

Mislim da to dovoljno govori o našem odnosu prema nacionalnim spomenicima. Opredijeljeni smo i za mogućnost da dio nove zgrade bude otvoren za javnost i da pored naše izložbene postavke numizmatike i drugih podataka o ulozi i značaju centralne banke za jednu državu bude predstavljen, te bilo koji arheološki pronalazak do kojeg bi se eventualno došlo tokom gradnje.

Imamo puno dobrih ideja i još uvijek nije vrijeme da ih sve otkrivamo, ali smo uvjereni da će naići na odobravanje, jer nema razloga da ne bude tako.

“Najveći smo zagovornici parka, ali je njegovo uređenje u nadležnosti Općine Centar”

Šta smatrate najznačajnijim kod buduće građevine i kako će se njome doprinijeti lokalnoj zajednici?

Od početka smo svjesni velikog značaja ovog lokaliteta za lokalnu zajednicu i iz tog razloga nam je izgled buduće građevine važan. Zato je i njegov odabir trajao tako dugo. Istakao bih samo nekoliko važnih činjenica.

Parcela koja je u vlasništvu banke obuhvata površinu od 2.290 metara kvadratnih. Na toj parceli trenutno je betonirani parking bez zelenog rastinja i zauzima blizu 11 posto ukupne površine lokaliteta. Izabrano idejno rješenje predviđa u tlocrtu da površina zgrade zauzme skoro 940 metara kvadratnih.

Na preostalom dijelu naše parcele, više od polovine, kako je vidljivo i iz samih fotografija, predviđena je također zelena površina. Pored toga, kompletan krov buduće građevine je zbog uklapanja u ambijent zamišljen kao zeleni krov.

Maketa idejnog rješenja zgrade Centralne banke (Foto: Centralna banka BiH)
Maketa idejnog rješenja zgrade Centralne banke (Foto: Centralna banka BiH)

Prema usvojenom regulacionom planu, dozvoljena visina planirane zgrade je 15 metara. Idejnim rješenjem ova maksimalna visina je predviđena samo za zadnji dio zgrade koji je okrenut prema bolnici (op. a. Općoj bolnici “Prim. dr. Abdulah Nakaš), dok se dio usmjeren ka parku postepeno blago spušta – niži je od dozvoljenog i preko zelenog krova se u potpunosti stapa s okolinom.

Građevina je maksimalno uvučena prema kraju parcele uz Kranjčevićevu i sva putna i druga komunikacija bit će isključivo iz Kranjčevićeve, gdje je također nauštrb parcele banke proširen pješački i kolski prilaz. Tako da ni na koji način svakodnevno obavljanje poslova banke neće utjecati na istovremenu realizaciju bilo kojih drugih sadržaja u parku.

Kako je i konkursna komisija naglasila: “Ovo je vrijeme rušenja stereotipa dobrom argumentacijom”.

Mislim da sve navedeno govori dovoljno o tome koliki značaj banka pridaje ovom projektu i koliko je i nama u interesu da cijeli park poprimi izgled iz predloženih rješenja, a nemamo razloga da sumnjamo da će tako i biti. Naročito kada je riječ o realizaciji projekta iz nadležnosti CB.

Moramo naglasiti da sve što smo predstavili u prezentaciji idejnog rješenja predstavlja stvarne i realne projekcije i da cjelokupni lokalitet može i treba ovako izgledati.

Koliko će općinske vlasti biti spremne posvetiti se ozelenjavanju i uređenju parka svim potrebnim sadržajima, ostaje da se vidi. Ali, mi u tome zasigurno možemo biti dobar partner. Naša poruka je: stabilnost, povjerenje i integritet u svemu što radimo.

(B.R., Klix, 12.03.2021.)

Pogledaj više

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije